IN STORE in your country:
Hrvatska   Slovenija   Srbija   BiH   Makedonija  
Povratak na pocetnu stranu  
  HRVATSKA Subota, 23.06.2018 || Podravka osvojila nagradu Regionalni Biznis Partner 2018.   |  Zagreb ponovo dobiva ulicu za vinoljupce!  |  Persil dobitnik priznanja Superbrands  |   Mondelez International u program održivosti uključuje sve biskvitne brendove  |   Tesco vjeruje da će Engleska "pobijediti" u prodaji piva  |  Gefco pokreće Tvornicu inovacija  |  Održan Dan polja pšenice   |  NT Bolero otvorio pogon za preradu voća u Topoli  |  P&G postavio nove ciljeve održivog razvoja   |  Coca-Cola ulaže 5,5 milijuna eura u proširenje pogona u Mađarskoj  |  Uz Konzum klik online kupnja dostupna i na širem zadarskom području  |  EDITEL Adria 7. poslovni doručak u Slavoniji  |  METRO proširio suradnju s AZRRI-jem i ponudu mesa boškarina  |  Proizvodnja kozjeg mlijeka u 2017. povećana za 4,4 posto  |  Rast prodaje smrznute hrane u retail kanalu  |   Najbolji mladi poduzetnik proizvodi namaze  |  Gefco proglašen liderom u inovacijama s aplikacijom My Car is There  |  Frelimo čvarci oduševili sve generacije  |  Drugi Petrolov objekat HopIN u Ljubljani  |  Prvo hrvatsko proteinsko pivo  |   ||
   

Europa: Isti proizvodi u različitim zemljama nose različite rokove trajanja i upute za skladištenje

19.02.2018
Dobar dio od 90 milijuna tona bačene hrane iskoristiv je pa članice EU imaju moralnu i političku obvezu poduzeti sve potrebno.- kaže Biljana Borzan
 

Čak 9 milijuna tona hrane godišnje, 10% ukupne količine bačene hrane u EU, baca se zato što više od polovice građana EU ne zna razliku između upotrijebiti do... i najbolje upotrijebiti do..., pokazala je terenska studija Europske komisije o utjecaju oznaka rokova trajnosti na bacanje hrane.

Eurozastupnica Biljana Borzan, izvjestiteljica Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane, kaže kako se dosad samo pretpostavljalo da se puno hrane u EU zato baca, iako može biti dobra za jelo još danima, tjednima i mjesecima, a sad tome u prilog idu i čvrsti podaci i statistike na temelju kojih se mogu predložiti zakonske i druge mjere za suzbijanje tog problema.
 
Prema istraživanju koje je obuhvatilo 2296 proizvoda kupljenih u 109 trgovina u osam država članica EU, najviše potencijala za smanjenje bacanja hrane u kontekstu rokova trajanja ima kod mliječnih proizvoda, jogurta, svježih sokova te pakiranog mesa i ribe.
 
"Najbolje upotrijebiti do..." znači da proizvođač tvrdi da je do tog dana proizvod najkvalitetniji, primjerice da zadržava optimalnu hrskavost i boju. U Švedskoj i Norveškoj su eksperimentalno zamijenili tu oznaku s "najbolja kvaliteta do...” i "najbolje do..., ali i "upotrebljivo nakon...” te bi i EK takvu inicijativu trebao uzeti u obzir. - smatra Borzan.
 
Dio proizvođača koji su obuhvaćeni istraživanjem izjavio je kako namjerno koriste kraće rokove trajanja nego što bi trebali jer se time štite od potencijalnih problema. Nadalje, istraživanja europskih potrošačkih udruga pokazala su da se ta strategija ponekad koristi i kako bi proizvodi kraće bili na policama, odnosno da bi ih trgovci češće naručivali, govori Borzan.
 
Pokazalo se i kako isti proizvodi u različitim zemljama nose različite različito duge rokove trajanja i upute za skladištenje, što može zbuniti korisnike jer su ponekad na istoj etiketi. No proizvođači to objašnjavaju razlikama u temperaturama na kojima se proizvodi čuvaju u trgovinama.
 
Studija se bavi i pitanjem proširenja popisa dugotrajnih namirnica koje su prema regulativi EU izuzete od obveze nošenja roka trajanja poput soli, šećera, octa, vina, svježeg voća i povrća te kruha.
 
Na njega bi se, primjerice, dodale i tjestenina, riža i kava. No dok jedni tvrde kako bi se tako smanjilo bacanje tih namirnica, drugi kažu kako bi se svejedno bacale iz opreza.

Izvor: Večernji.hr

Nazad
 
 
 
 
back to top