Razgovarala: Milica Milutinović, milica@instore.rs
Koji su trenutno najveći izazovi s kojima se industrija logistike suočava?
Trenutno najveći izazovi sa kojima se suočavamo, kako na globalnom, tako i na regionalnom nivou jesu povećanje troškova usled geopolitičkih tenzija koje su znatno uticale na dostupnost, bezbednost kao i zatvaranje određenih ruta; hronični nedostatak radne snage; potreba da se ispune određeni ekološki zahtevi i regulative, kao i rast cene goriva i inflacija koja je značajno uticala na planiranje i dugoročne ugovore. Takođe, usled digitalizacije poslovanja porasla su i očekivanja kupaca, poput zahteva za bržu isporuku i praćenje u realnom vremenu. Sve ovo traži od logistike da balansira između efikasnosti i troškova, i taj izazov je svakim danom sve zahtevniji.
Da li primećujete značajne promene u zahtevima klijenata i potrošača? Kako se prilagođavate tim promenama?
Da, u poslednjih nekoliko godina primećujemo značajne promene u zahtevima kako klijenata (B2B), tako i krajnjih potrošača (B2C). Ključne promene odnose se na brzinu, transparentnost i održivost. Zahtev za bržom isporukom doveo je do reorganizacije i konsolidacije, dok je povećana potreba za praćenjem u realnom vremenu donela transparentnost kroz ceo lanac snabdevanja – gde je pošiljka, kada će stići, šta ako dođe do zastoja. Takođe, u porastu su i zahtevi za održivim rešenjima, a cilj je manja emisija CO₂, manje ambalaže, alternativna goriva. Sama očekivanja u pogledu i cene i vrednosti su povećana, dok budžeti često ostaju ograničeni. Zbog toga je ključno automatizovati procese, digitalizovati operacije i kontinuirano raditi na efikasnosti, kako bismo održali konkurentne cene bez gubitka kvaliteta.
Koje tehnologije trenutno imaju najveći uticaj na logistiku?
Trenutno, nekoliko ključnih tehnologija ima snažan uticaj na industriju logistike, menjajući način planiranja, upravljanja i isporuke robe, a ja bih izdvojila: veštačka inteligencija i mašinsko učenje koji značajno utiču na bolje planiranje potražnje i kapaciteta, optimizaciju ruta u realnom vremenu, uzimajući u obzir saobraćaj, složene uslove i troškove, takođe i na automatizaciju operacija u skladištima, planiranje, korisničku podršku, sortiranje, pakovanje i transport robe.
Kako vaša kompanija integriše digitalizaciju i automatizaciju u svoje procese?
DP World je jedan od globalnih lidera u logistici i digitalizacija i automatizacija su u središtu naše strategije za unapređenje efikasnosti, održivosti i korisničkog iskustva. Trenutno integrišemo digitalizaciju i automatizaciju kroz globalne digitalne platforme za trgovinu i upravljanje lancima snabdevanja, Al i big data analitiku, pametne terminale i autonomna vozila, itd. Razvijanjem digitalnih platformi cilj nam je da uklonimo papirologiju, smanjimo vreme obrade i ubrzamo protok robe. Al nam pomaže kod predviđanja zagušenja i optimizacije ruta, dok big data analitika doprinosi donošenju odluka u realnom vremenu, kao i detekciji problema u lancu snabdevanja. Sve ovo nam omogućava end-to-end vidljivost u kretanju robe, dugoročnu održivost i zaštitu životne sredine.
Održive inicijative DP World-a su duboko integrisane u sve procese: od terminala i opreme, preko inovacija u logistici, do aktivnog rada u zajednicama. |
Da li verujete da će ljudski faktor uvek biti ključan u logistici, bez obzira na stepen automatizacije?
Da, verujem da će ljudski faktor uvek biti ključan u logistici, bez obzira na stepen automatizacije i modernizacije. Neki od segmenata gde vidim ljudski faktor kao ključan su donošenje strateških odluka – ljudska stručnost je i dalje neophodna za donošenje kompleksnih odluka koje zahtevaju širu perspektivu, procenu rizika i dugoročno planiranje; zatim fleksibilnost i prilagođavanje – ljudi mogu brzo reagovati i prilagoditi se nepredviđenim situacijama, kao što su viša sila, krizne situacije, promene u potražnji ili poremećaji u lancu snabdevanja, kao i u međuljudskim odnosima – upravljanje timovima, pregovaranje sa partnerima, izgradnja odnosa sa klijentima. Sve su to oblasti u kojima su naše veštine ključne i teško zamenjive tehnologijom. I na kraju krajeva, iako algoritmi mogu dosta toga uraditi, etičnost cele upotrebe automatizacije zavisi od ljudskog faktora.
Koliko je održivost prioritet u vašem radu i koje korake preduzimate ka zelenijim rešenjima?
DP World održivost shvata kao strateški prioritet – to je nezaobilazna stavka naše "Our World, Our Future" strategije usklađene sa UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Posvećenost održivosti se ogleda u smanjenju ugljeničnog otiska i prelaska na obnovljive izvore energije, inovacije i partnerstva za dekarbonizaciju, cirkularne ekonomije i upravljanje otpadom, kao i u ljudima, zajednici, obrazovanju i rodnoj jednakosti. Održive inicijative DP World-a su duboko integrisane u sve procese: od terminala i opreme, preko inovacija u logistici, do aktivnog rada u zajednicama. Ciljevi poput net‑zero emisija, cirkularne ekonomije i socijalne uključenosti pokazuju nepromenljivu viziju – da logistika može i mora biti zelena. U skladu sa tim, u Srbiji DP World ne deluje samo kao operater logistike, već kao aktivni pokretač održivih promena uvođenjem zelenog port koncepta, implementacijom međunarodnih standarda HSE/ISO, kao i podrškom mladima i rodno ravnopravim inicijativama kroz obrazovne programe, kao što su UNICEF UpShift i globalne edukacije.
Gde vidite logističku industriju za 5 ili 10 godina? Šta smatrate ključnim inovacijama koje će oblikovati budućnost logistike?
U narednih desetak godina logistička industrija će biti znatno transformisana – efikasnija, automatizovanija i održivija. Ključne promene će proisteći iz digitalizacije, ekoloških zahteva i sve većih očekivanja potrošača za brzinom, fleksibilnošću i transparentnošću. Očekujemo da održivost u logistici bude standard, ne izuzetak kao i da logistika pokaže određenu geopolitičku i ekonomsku otpornost. Logistika budućnosti biće pametna, zelena i orijentisana ka klijentima. Ključ uspeha biće u sposobnosti da se integrišu nove tehnologije i razvije otpornost uz zadržavanje ljudske ekspertize u strateškim i kreativnim aspektima.