IN STORE  in your country  
HRVATSKA
Inovacije
30.06.2020.

RODNA RAVNOPRAVNOST

Položaj žena za vrijeme pandemije

Tekst je izašao u 85. InStore magazinu

Kriza izazvana virusom COVID-19 unijela je značajne promjene u naše svakodnevne živote. Zbog zatvaranja škola i vrtića, roditelji su bili suočeni s izazovima usklađivanja radnih obveza i obveza brige o djeci, što je u većem broju pogodilo upravo žene, tj. majke.

Puno se pisalo o negativnim učincima koje je kriza COVID-19 imala, i dalje ima, na različite aspekte društva i gospodarstva, na naš svakodnevni život i na poslovanje. Međutim, kao ni u slučaju prijašnjih epidemija, pandemija, zdravstvenih kriza, ni sad ne nalazimo ozbiljnije radove na temu utjecaja ove globalne krize bez presedana na položaj žena u društvu i ekonomiji.

Od preko 29 milijuna radova objavljenih u vrijeme epidemija Zika virusa i Ebole samo je njih manje od 1% istraživalo utjecaj epidemije na ravnopravnost spolova, točnije utjecaj koje su one imale na položaj žena. Radi se o značajnom utjecaju i takvi bi podaci zasigurno bili relevantni u prevenciji i suzbijanju širenja bolesti, a jednako bi tako osvijetlili značaj ženskog vodstva u vrijeme društvene i ekonomske neizvjesnosti, uz već prepoznatu društvenu ovisnost o ženama kao nositeljima skrbi za djecu i starije. Kako se vraćamo u (novu) normalu, potrebno je osvijestiti kako je kriza COVID-19 posebno snažno utjecala na žene, na njihovo zdravlje i sigurnost, ali i dodatno ih opteretila u skrbi za djecu i starije.

Kriza izazvana virusom COVID-19 unijela je značajne promjene u naše svakodnevne živote. Zbog zatvaranja škola i vrtića, roditelji su bili suočeni s izazovima usklađivanja radnih obveza i obveza brige o djeci, što je u većem broju pogodilo upravo žene, tj. majke. Prema podacima UNESCO-a, više od 85 zemalja zatvorilo je škole u cijeloj državi, što je utjecalo na više od 776,7 milijuna djece i mladih i dodatno opteretilo žene koje ionako već obavljaju tri puta više kućanskih poslova od muškaraca.

Ekonomski učinci ove krize također su snažnije pogodili i dalje pogađaju žene, jer žene više rade na slabo plaćenim, nesigurnim poslovima, te su u prosjeku plaćene 16% manje od muškaraca. To ih čini izloženijima gubitku radnog mjesta i osjetljivijima na pad gospodarstva. Žene su u većini zemalja u znatno većem broju kao zdravstvene radnice bile na prvoj liniji borbe protiv virusa, čime su više bile izložene zarazi tijekom skrbi o pacijentima.

Na globalnoj razini žene čine 70 posto radnika u zdravstvenom i socijalnom sektoru, dok u uslužnoj industriji predstavljaju 55,8% zaposlenih. Tako u državama G7, žene u prosjeku predstavljaju 88% ove radne snage. Mnoge ključne poslove – poput prodaje i čišćenja – neproporcionalno više obavljaju žene. Ti su poslovi uglavnom slabo plaćeni, a ujedno najvažniji u vrijeme ovakvih zdravstvenih kriza.

Uslužni radnici nisu u mogućnosti raditi na daljinu, i moraju tražiti dodatnu pomoć za skrb djece ili starijih članova obitelji, često nemaju pristup sveobuhvatnoj zdravstvenoj zaštiti koja uključuje i psihološku pomoć, plaćeni dopust za zbrinjavanje bolesnih članova obitelji i druge pogodnosti, što je posebno važno za vrijeme pandemije. Tvrtke ovdje igraju važnu ulogu u pružanju podrške zaposlenicima, brinući o zdravlju i dobrobiti svih radnika, a posebno žena.

Ekonomski učinci ove krize također su snažnije pogodili i dalje pogađaju žene, jer žene više rade na slabo plaćenim, nesigurnim poslovima, te su u prosjeku plaćene 16% manje od muškaraca. To ih čini izloženijima gubitku radnog mjesta i osjetljivijima na pad gospodarstva. Žene su u većini zemalja u znatno većem broju kao zdravstvene radnice bile na prvoj liniji borbe protiv virusa, čime su više bile izložene zarazi tijekom skrbi o pacijentima.

Mnoge su tvrtke za vrijeme krize uvele fleksibilnije oblike rada, transformirajući se u uključivije organizacije s obiteljski orijentiranim radnim mjestima, i tako pokazale da su ovakvi oblici rada itekako provedivi i upravo ono što nas čeka u budućnosti. Neke su tvrtke već i prije krize pokazale kreativne i inovativne načine rušenja stereotipa putem marketinga i oglašavanja, potičući na taj način mijenjanje tradicionalnog narativa i ukazujući na potrebu podijeljenih odgovornosti muškaraca i žena kako u poslovnom liderstvu i donošenju odluka, tako i u kućanskim poslovima i skrbi za djecu. Vjerujem da ćemo vidjeti sve više fleksibilnih radnih aranžmana, koji na kraju mogu potaknuti ravnopravniju raspodjelu odgovornosti u skrbi za djecu i starije između žena i muškaraca, te dodatno snažno podržati samohrane roditelje i roditelje djece s invaliditetom, a što se ponovno u većem broju odnosi upravo na žene, tj. majke.

Tvrtke koje su već primijenile obiteljsku politiku na radnom mjestu i fleksibilne aranžmane za zaposlene roditelje imaju bolju startnu poziciju tijekom aktualnih izazova. Svjesnim radom na stvaranju inkluzivne kulture, one u kojoj će se ljudi osjećati podržanima, pozvanima slobodno govoriti i razmjenjivati mišljenja i ideje, organizacije će se moći prilagoditi i inovirati. A sposobnost prilagođavanja danas, kada se tvrtke osim trenutačne krize suočavaju s drugim izazovima koji snažno utječu na gospodarstvo i budućnost rada, kao što su demografski čimbenici, razvoj tehnologije te klimatske promjene, važnija je više nego ikad.

Korporativne strategije održivosti moraju sve ove izazove uzeti u obzir i predvidjeti buduće megatrendove kako bi se sačuvala konkurentnost. Zbog toga je od presudne važnosti da se žene nađu za stolom pri donošenju odluka. Istraživanja pokazuju da timovi uravnoteženi prema spolu donose bolje i odgovornije odluke, a žene su i dalje alarmantno podzastupljene na upravljačkim pozicijama i pozicijama donošenja odluka. Ova nam je pandemija u nekoliko primjera pokazala snagu ženskog vodstva na državnoj razini. Zašto ne bi isto vrijedilo i u poslovnom svijetu?
Istraživanja pokazuju da veći udio žena u poslovnom liderstvu dovodi do boljih poslovnih odluka i rezultata te boljeg ukupnog korporativnog učinka. Tvrtke bi u najmanju ruku trebale osigurati 30% žena na najvišim pozicijama, u upravnim i nadzornim odborima, a u vrijeme ovakvih kriza, trebale bi osigurati da su žene uključene u radne skupine i timove za reagiranje u izvanrednim situacijama te da tako sudjeluju u svim procesima planiranja i donošenja odluka vezano uz odgovor na krizu.

Za učinkovit odgovor i oporavak od pandemije COVID-19 te za postizanje ciljeva održivog razvoja žene moraju biti za stolom. Ova kriza zahtijeva vodstvo, solidarnost, transparentnost, povjerenje i suradnju svih dionika društva. Moramo iskoristiti sve naše potencijale, što nedovoljna zastupljenost ženskog glasa upravo onemogućuje. Prije pojave virusa COVID-19, procjenjivalo se da će nam trebati više od 250 godina, ili deset generacija!, da bi se postigla ekonomska jednakost žena i muškaraca. Možemo li toliko čekati?
Kako bi se potaknule značajnije promjene i povećala zastupljenost žena u poslovanju, a posebno na vodećim pozicijama, UN Global Compact pokrenuo je akceleratorski program Target Gender Equality koji će pomoći tvrtkama da stvore inkluzivnija radna mjesta, sruše prepreke ravnopravnosti i postignu ambiciozne korporativne ciljeve.

Sudionici programa naučit će o primjeni načela osnaživanja žena na radnom mjestu, tržištu rada i u zajednici, čak i u vrijeme neizvjesnosti kao sada. Jer uključujuće poslovne prakse pokazale su se tim vrjednije tijekom ovakvih kriza koje uglavnom pojačavaju nejednakosti među spolovima, pristranosti i stereotipe koji suzbijaju napredak.

Tvrtke će naučiti kako prikupljati podatke razvrstane po spolu, dobi i drugim čimbenicima te na taj način bolje pratiti utjecaj svojih aktivnosti na društvo i zajednicu. Uključite se i vi i naučite sve o postavljanju i ispunjavanju korporativnih ciljeva za ravnopravnost spolova, o razvijanju akcijskih planova koji će dati prednost prioritetima iznad kratkoročnih rezultata za dugoročan poslovni uspjeh.

Za učinkovit odgovor i oporavak od pandemije COVID-19 te za postizanje ciljeva održivog razvoja žene moraju biti za stolom. Ova kriza zahtijeva vodstvo, solidarnost, transparentnost, povjerenje i suradnju svih dionika društva. Moramo iskoristiti sve naše potencijale, što nedovoljna zastupljenost ženskog glasa upravo onemogućuje.

Tekst je izašao u 85. InStore magazinu.

-
Vali Marszalek, izvršna direktorica Global Compact mreže Hrvatska, savjetnica za održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje, HUP