IN STORE  in your country  
HRVATSKA
Intervju
02.12.2021.

Vanja Hanić: „ Niti jedan stroj neće moći zamijeniti ruke vrijednih radnika"

Imali smo priliku razgovarati s Vanjom Hanićem, predsjednikom Uprave karlovačke kompanije Žitoproizvod, koji nam je otkrio koje promjene uvodi u kompaniju svojim dolaskom, koje vrijednosti razvija uz svoje zaposlenike te koje njihove nove proizvode možemo očekivati na policama u skorašnje vrijeme.

Osvrnimo se na najsvježiju promjenu na Vašem poslovnom putu – u travnju ste došli na poziciju predsjednika Uprave karlovačke kompanije Žitoproizvod. Kako ste odlučili posložiti poslovanje? Koje promjene biste izdvojili kao najbitnije?

Od prvog dana stupanja na čelo tvrtke prioritet je bio stabilizirati poslovanje i postupno usmjeravati razvoj tvrtke i poslovanja prema mnogobrojnim potencijalima koje Žitoproizvod ima kao tvrtka.

Jedan od naših najvažnijih potencijala svakako su naši zaposlenici i rekao bih da od ove godine imamo dobar omjer novih mladih i starih iskusnih rukovoditelja, odnosno znanja i iskustva. Dosadašnje rukovođenje tvrtkom bilo je poprilično centralizirano pa mojim dolaskom kao najveću promjenu vidim da smo krenuli u smjeru u kojem timski gradimo i razvijamo tvrtku. Pojedini su rukovoditelji i zaposlenici u velikoj mjeri uključeni u sve aspekte poslovanja, što im je donijelo puno veću odgovornost, ali i znatno veći utjecaj na rezultate, kako za njihov dio poslovanja, tako i za cijelu tvrtku.

Stoga mi je izuzetno drago što smo uspjeli preokrenuti trendove, tako da ove godine bilježimo kontinuirani rast prihoda, ne samo u usporedbi s 2020. godinom, već i s 2019., koja je za Žitoproizvod bila rekordna. Trenutačno smo fokusirani na razvoj dugoročne strategije i održivosti poslovanja uz unapređenje i održavanje visokih standarda kvalitete aktualnih proizvoda, njegovanje odnosa s postojećim kupcima te pronalaskom novih dok istovremeno radimo na razvoju novih proizvoda imajući na umu najnovije trendove u industriji. U pripremi su i projekti za obilježavanje 75. obljetnice osnutka tvrtke koju ćemo svakako proslaviti s našim kupcima i nagraditi ih za njihovu dugogodišnju vjernost.

Koliko Vam prijašnje iskustvo rada u Konzumu, Kauflandu, Sparu i Samsungu koristi na sadašnjoj poziciji?

Prelazak u proizvodnu branšu, i to u tvrtku koja se bavi proizvodnjom velikih količina proizvoda nominalno male vrijednosti, izazov je već sam po sebi. No prethodno iskustvo rada u navedenim kompanijama mi svakako olakšava zbog poznavanja načina razmišljanja i funkcioniranja tih tvrtki, sada naših kupaca, na području njihove nabave, prodaje i logistike.

Kako sam dugi niz godina radio na „njihovoj“ strani, dobro sam upoznat s operativnom problematikom na relaciji trgovački lanac – proizvođač te potencijalom koji imaju te tvrtke i njihova prodajna mjesta, a koje pokušavamo iskoristiti kako bi proizvodi Žitoproizvoda i Mlinotesta zbog odličnog odnosa kvalitete i cijene svojih proizvoda dobili zasluženo mjesto na njihovim policama i došli do još većeg broja krajnjih potrošača.

Usporedimo li načas poslovanje s obradom žita, koji se procesi trebaju odviti kako bi na kraju dobili posloženu kompaniju koja daje svoj maksimum, kao što se iz žitarice dobiva brašno njenom finom obradom?

Prvi korak u proizvodnji brašna je kupnja sirovine, odnosno pšenice. Već u toj fazi uvijek nastojimo nabaviti najkvalitetniju pšenicu domaćeg uzgoja. Kada bismo išli u grubu usporedbu našeg poslovanja i obrade žita, možemo povući paralelu s dobrim i kvalitetnim radnicima. Naravno da za radne kolege također želimo one najbolje, motivirane, sa željom za učenjem, razvojem i napretkom.

Iduća faza u proizvodnji brašna je meljava pšenice pa tako naš mlin mora moći samljeti pšenicu od koje dobivamo razne vrste brašna kao što je pšenično bijelo, polubijelo, crno, integralno te pšenične posije. Isto tako, svaki naš radnik prolazi obuku i edukaciju, ovisno o radnom mjestu koje mu je dodijeljeno, upoznaje se s radnim procesima te na taj način imamo zaposlenike različitih profila zadužene za pojedine segmente proizvodnje kao što su, primjerice, operateri na strojevima, radnici na pakiranju, mlinari, radnici na silosu, skladištari…

Sve u svemu, kao što iz pšenice želimo proizvesti najkvalitetnije brašno i iz njega proizvoditi naše ostale kvalitetne proizvode, tako želimo imati kvalitetne i zadovoljne radnike koji će uz pomoć svih tehnoloških procesa sinkronizirano funkcionirati.

Ono što odmah primjećujemo na web-stranici kompanije dugogodišnja je tradicija koja seže čak u 1946. godinu. Koliko je u današnje vrijeme važan branding i priča o djetinjstvu djevojčice Karle? Sjećaju li se još kupci simbolike zadružnog mlina i što im on danas predstavlja?

Ovo je, zapravo, jako dobro pitanje jer se i sami u svakodnevnom poslovanju trudimo izdići brend KARLA na jedan viši nivo i, općenito, veću dozu prepoznatljivosti. Želimo postići da brend KARLA postane poznat i blizak novim generacijama na način koji se prilagođava modernom načinu života, no ipak zadržavajući dugogodišnju tradiciju. To, između ostalog, podrazumijeva prisutnost i aktivnost na društvenim mrežama, bez kojih u današnje vrijeme tvrtka kao da i ne postoji.

A sjećaju li se kupci priče i simbolike zadružnog mlina? Rekao bih da se oni nešto stariji Karlovčani sjećaju zlatnih vremena Žitoproizvoda i tadašnjeg zaštitnog lica – Karlinog djeda Karla. Bila je to karikatura simpatičnog debeljuškastog pekara kojeg su mnogi smatrali sinonimom za domaći kruh te ukusne pekarske proizvode. Baš smo nedavno na našoj Facebook stranici imali jednu objavu u stilu „Throwback Thursday“ s likom djeda Karla i starim fotografijama iz prošlosti pa su se javili upravo stariji Karlovčani koji se sjećaju tog razdoblja.

Dakle, možemo zaključiti kako je naš zadatak spojiti tradicionalnog djeda i modernu unuku te na taj način razvijati brend KARLA i prenositi priču dalje s koljena na koljeno, baš kao što je Karla usavršavala svoje znanje o pripremi delikatesnih pekarskih proizvoda i tjestenine.

Kako bismo našim čitateljima približili vaše poslovanje, treba napomenuti da ste u većinskom vlasništvu slovenske kompanije Mlinotest. Razmjenjujete li često ideje u plasiranju proizvoda? Koje razlike primjećujete na hrvatskom i slovenskom tržištu?

Ulaskom kompanije pod okrilje grupacije Mlinotest, otvorila su nam se brojna vrata i mogućnosti pa smo tako, primjerice, već godinama glavni distributeri njihovih poznatih kvalitetnih proizvoda svježe i suhe tjestenine, specijalnih vrsta brašna i raznih pekarskih proizvoda, od kojih bih istaknuo novi bezglutenski asortiman ili veganske torte i kolače koji su još uvijek rijetkost na hrvatskom tržištu.

Također, kao Žitoproizvod u Sloveniju izvozimo razne vrste brašna KARLA, svježu tjesteninu poput fuža i pljukanaca te smrznute pekarske proizvode, a naši se proizvodi dalje distribuiraju i prodaju u Sloveniji. Ne treba posebno isticati da nam kompanija Mlinotest, zbog svoje veličine i tradicije duže od 150 godina, pruža veliki oslonac i u operativnom poslovanju, tako da smo u kontaktu na dnevnoj bazi i zajedno radimo na razmjeni best-practice ideja i razvoju novih proizvoda.

Danas je nemoguće govoriti o kvalitetnoj proizvodnji, a ne dotaknuti se certifikata. Koliko je teško ili lako zadovoljiti sve tražene kriterije za certifikate koje trenutačno posjedujete?

Zadovoljavanje brojnih kriterija za dobivanje odgovarajućih certifikata izazovno je, no budući da se bavimo proizvodnjom hrane, izuzetno je bitno da apsolutno svi procesi udovoljavaju najvišim standardima koji se primjenjuju, već od zaprimanja pšenice preko same proizvodnje, pa do izlaska gotovih proizvoda iz tvrtke i njihova transporta do krajnjeg kupca.

Možemo se pohvaliti da ispunjavamo najviše kriterije, a tome svjedoče certifikati izvrsnosti i sustavi kontrole kvalitete, kao npr. HACCAP Codex Alimentarius, ISO 9001:2015 te IFS-International Featured Standard Food. Uz navedene certifikate, svakako bih napomenuo da redovito samostalno obavljamo interne audite svih proizvodnih procesa, a usmjeravaju nas i, u pravilu nenajavljeni, eksterni auditi naših najvećih kupaca – trgovačkih lanaca, koji redovito provjeravaju zadovoljavaju li svi naši procesi proizvodnje njihove stroge kriterije koje kao proizvođač moramo ispunjavati u proizvodnji njihovih robnih marki za domaće, ali i za strana tržišta.

Otkrili ste nam kako za Božić pripremate jedan zanimljiv novitet koji će nas vratiti u neka prošla vremena, brašno u limenci od 1 kg. Kome je prvenstveno namijenjen taj proizvod i koju priču on priča?

Prosinac je tradicionalno mjesec kad se domovi ispune mirisom finih božićnih kolača pa smo za nadolazeći Božić i kraj godine, u kojoj slavimo 75 godina postojanja naše tvrtke, pripremili novitet na našem tržištu – limitiranu seriju Božićnog brašna idealnog za pripremu božićnih kolača, prigodno pakiranog u limenci koja podsjeća na one iz našeg djetinjstva u kojima su naše bake čuvale svoje tajne recepte.

Tim posebnim pakiranjem želja nam je bila taj osjećaj pružiti i današnjoj generaciji te vjerujemo da će i naše limenke naći svoje posebno mjesto u smočnicama i kuhinjama naših kupaca.

Gdje crpite najveću inspiraciju u plasiranju noviteta na tržište, jesu li to različiti svjetski sajmovi ili tradicija vašega kraja?

Pri pripremi novih proizvoda osluškujemo tržište, istražujemo potrebe i navike naših kupaca – kako krajnjih potrošača tako i naših B2B partnera. Rekao bih da većina naših ideja za nove proizvode dolazi iz tradicije, ne nužno karlovačkog kraja, već i cijele Hrvatske. Naravno da pratimo i aktualne trendove, no i tim proizvodima želimo utkati dašak našeg podneblja.

Naši tehnolozi marljivo rade na novim recepturama i gotovo svakodnevno interno degustiramo nove proizvode i odlučujemo koje ćemo od njih predstaviti našim kupcima, a najviše nas raduje kada ti proizvodi budu odlično prihvaćeni od krajnjih potrošača. Jedan od takvih najnovijih proizvoda koji smo lansirali ove jeseni je, primjerice, kruh od kestenova brašna, kojeg imamo jedini u Hrvatskoj, a uspjeli smo postići da svojim izgledom podsjeća na raspuknuti pečeni marun.

Koja je najbitnija vrijednost koju želite proširiti među zaposlenicima Žitoproizvoda?

Trenutačno zapošljavamo nešto više od stotinjak radnika. Neki su od njih zaposleni u tvrtki više od dvadeset, čak i trideset godina, odnosno gotovo cijeli svoj radni vijek te su svojim trudom i radom pridonijeli izgradnji i opstanku tvrtke. U današnje vrijeme, kad je jedan od najvećih izazova manjak kadrova deficitarnih zanimanja, kao što su npr. mlinar, pekar, radnik u proizvodnji, kao jednu od bitnih vrijednosti smatram želju i sposobnost starijih iskusnih radnika za prenošenjem znanja na nove radnike koji su željni naučiti njihove razne majstorije i vještine. Svi smo svjesni polaganog izumiranja pojedinih zanimanja zbog sve veće automatizacije i robotizacije proizvodnje, ali mislim da niti jedan stroj neće moći zamijeniti ruke vrijednih radnika koji su utkali sebe u svaki svoj proizvod.

Uz to, u svakom kolektivu kao najveću vrijednost svakako vidim zajedništvo, timski duh. Smatram da nitko ne može sve napraviti sam i da je izuzetno važno da se cijelo poslovanje bazira na pozitivnom timskom duhu i međusobnom poštovanju i suradnji.

Na poslovno okruženje gledam kao i na sport – trener je dobar onoliko koliko je dobar tim, i obrnuto. Isto vrijedi i u glazbi – dirigent može biti najbolji na svijetu i orkestar može imati najbolje i najskuplje instrumente, ali ako svi ne surađuju i svatko ne odradi najbolje svoj dio, rezultat će biti daleko od usklađene simfonije.

-