On je rekao je rod jabuka 2021. bio rekordan i iznosio 515.000 tona, a da se ove godine očekuje oko 330.000 tona.
Osim kasnih prolećnih mrazeva smanjenju proizvodnje poslednjih godina doprineli su i rat u Ukrajini, zbog toga problemi u izvozu robe, kao i način plaćanja, zbog čega su i proizvođači uništili deo voćnjaka, rekao je Keserović za Betu.
On je rekao da su vetrovi ove godine omlatili čak 70 odsto lešnika i da je za takve voćnjake potrebno podići vetrozaštitne pojaseve.
Dodao je da su mrazevi i razne bolesti uništili i 90 odsto roda kajsija i trešanja i da se ukupna proizvodnja voća i izvoz sa rekordnih 1,45 miliona tona 2021. godine, svesti ove godine na, najviše 1,1 milion tona.
Keserović je rekao se i osim smanjenog roda, zbog "nezapamćeno" rekordnih cena voća, može očekivati devizni priliv od 700-800 miliona dolara i da je veći od vrednosti izvoza pšenice, pa se zbog toga ubuduće mora više voditi računa o tome koje se voće u kojim regionima Srbije može uzgajati, kako bi proizvodnja bila rentabilnija.
Naveo je da proizvođači voća, takođe moraju uvoditi nove tehnologije zbog klimatskih promena.
Moraju da se uvode nove tehnologije u zaštiti voća. U Portugaliji su voćari instalirali protivgradni SPAG sistemi, a nedavno je to učinio i poljoprivrednik u Bačincima u Srbiji. Taj sistem funkcioniše tako što se nakon reakcije acetilena i kiseonika iz protivgradnog topa ispaljuje talas gasa, svakih sedam sekundi, koji razbija strukturu leda u olujnim oblacima pre nego što grad stigne do tla, rekao je Keserović.
On je rekao da taj protivgradni sistem nije preskup i da za 80 hektara košta oko 57.000 evra, te da tada nije potrebna zaštitna mreža ili osiguranje od nepogoda. Tim sistemom se, kako je naveo, i u Srbiji upravlja iz Francuske.
Izvor: Biznis.rs