IN STORE  in your country  
HRVATSKA
Svijet
13.07.2022.

Nova valuta kuca na vrata - slovensko iskustvo, hrvatska monetarna budućnost

Slovenija je 2007. nakon uvođenja eura dosegla najveću inflaciju u EU-u

Jedinstvena valuta Europske Unije već je neko vrijeme hrvatska monetarna budućnost, a od 01. siječnja 2023. bit će i zbilja. I dok nova valuta kuca na vrata, kakva su slovenska iskustva koja će uskoro biti i hrvatska monetarna budućnost. Euro je 1. siječnja 2007. postao zakonsko sredstvo plaćanja u Sloveniji zamijenivši slovenski tolar. Od tada do danas Slovenija, posebice slovenske poduzetnice i poduzentici, prikupili su puno iskustva živeći u euro zoni, posebice poslujući uz euro. Slovenija je bila prva od novopristupljenih članica EU-a koje su ušle i u euro zonu.

Mnogi finacijski stručnjaci najavljivali su Sloveniji kako će prelazak na eurogotovinu proteći brzo i bez poteškoća, ali iskustva su bila drugačija. Sve što su mislili do tada da znaju o euru, praksa je pokazala da su najbolji primjeri – oni aktualni svjedoci života i rada u eurozoni.

Stoga bi bila prava šteta ne provjeriti detaljno sve što se može provjeriti - upravo kod naših susjeda oko života i rada s eurom koji će za pola godine zamijeniti kunu. Zapitali smo za savjete i informacije iz prve ruke osobu koja ima iznimno znanje i iskustvo kako u poslovnom i poduzetničkom životu, tako i privatnom oko uvođenja eura – Premium partnericu poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku - stručnjakinju za financijsko poslovanje, financije i ulaganje u plemenite metale Irenu Linasi Rogač, CEO Tim Valores d.o.o. Ljubljana, i CEO Gold Valores d.o.o. Zagreb, uz ostalo specijalizirana za savjetovanje u ovakvim monetarnim okolnostima. Kompanije Valores (i u Hrvatskoj i u Sloveniji) snažni su i prvi poslovni partneri poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku te su među prvima pružali potporu u radu i nekadašnjem Ženskom poduzetničkom centru, koj je preteča poslovne zajednice.

Uvođenje eura u Sloveniji donijelo je mnoge prednosti za naše žitelje i tvrtke, no s vremenom su im se pridružili i inače očekivani nedostaci. Općenito, uvođenje eura olakšalo je usporedbu cijena na domaćem tlu i u državama eurozone. Osiguralo je i lakše putovanje u zemlje izvan europodručja jer euro je ipak međunarodna valuta. S druge strane, uvođenje je omogućilo gospodarstvu Slovenije stabilnije okruženje, jer nisu bile izložene riziku promjena tečaja pri uvozu i izvozu (na taj način smanjujući transakcijske troškove). Osigurana je i veća stabilnost tečaja i lakši ulazak tvrtki na EU tržište i ozračje konkurentnosti.

Što se slabosti tiče, u Sloveniji su se ostvarili strahovi od rasta cijena zbog konverzije valute iz slovenskog tolara u euro i posljedičnog zaokruživanja cijena. S početnim dvostrukim označavanjem cijena 10 mjeseci prije uvođenja eura i 6 mjeseci nakon uvođenja eura, prijelaz na novu valutu euro je bio lakši, ali smo brzo izgubili smisao za usporedbu. Čak i općenito, čini se da je život u samom početku poskupio. Prema određenim izračunima slovenske nacionalne statistike, potrošačke cijene u prvom desetljeću nakon uvođenja eura porasle su u prosjeku za 20,2 posto, au istom razdoblju u eurozoni samo 15,2 posto – gledajući na iskustva u Sloveniji, iznosi prednosti i nedostatke uvođenja eura Irena Linasi Rogač, CEO Tim Valores d.o.o. Ljubljana, i CEO Gold Valores d.o.o. Zagreb.
Već na prvi spomen eura svi razmišljaju u dva pravca - o pozitivnim i o negativnim stranama uvođenja zajedničke EU valute i u Lijepoj našoj.
Na jedoj strani imamo zagovornike očuvanja kune i očuvanja monetarnog suverenineta, kao i veliki strah od rasta cijena. Na drugoj strani nalaze se oni koji drže da će uvođenje eura pomoći hrvatskim izvoznicima, ojačati domaće gospodarstvo, te pogurati hrvatski turizam još više u pravcu internacionalizacije.

U Sloveniji je prije uvođenja eura bio jasno postavljen tečaj između slovenskog tolara i eura. Već sljedeći dan nakon utvrđivanja neopozivog tečaja počelo je obvezno dvostruko označavanje cijena u trgovinama po ovom tečaju, koje je uvođenjem eura trajalo samo 6 mjeseci. Na taj način smo prilično brzo izgubili kontakt i službenu usporedbu cijena. Slovenija je 2007. i 2008. zabilježila najveću inflaciju u eurozoni, što naravno nije dobar znak ni za Hrvatsku. Nakon prvog desetljeća od uvođenja eura u Sloveniji, najviše se istaknuo rast cijena hrane, kako bezalkoholnih tako i alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, dok su cijene odjeće i obuće ostale na vrlo povoljnim i niskim razinama, prisjeća se Irena Linasi Rogač, CEO Tim Valores d.o.o. Ljubljana, i CEO Gold Valores d.o.o. Zagreb.
Podsjeća i kako je kuglica sladoleda u Sloveniji 2006. godine iznosila 100 tolara. Uvođenjem eura konverzacijski tečaj je bio 1 = 239, 64 tolara – što je značilo da bi kuglica sladoleda trebala biti 0,41 euro.
No to se nije dogodilo nego je kuglica sladoleda u Sloveniji bila po uvođenju nove valute odmah 1 euro što je značilo da je poskupjela iznad svakog očekivanja. Danas je jedna kuglica sladoleda 15 godina od uvođenja zajedničke valute 1,5 eura u Sloveniji – što dovoljno govori i o „zaokruživanju cijena i o uvođenju eura – oprimjerila je Linasi Rogač,

Oslonjenost na turizam, učinila je naše građane već dosta naviklima na eure – gdje je uz kunu, najčešća upravo ta valuta u opticaju. No, hrvatski građani također se često pitaju i zašto naša vlast ulazi u eurozonu dok na primjer naši sjeverni susjedi Mađari, kao i Poljaci i Česi uporno odgađaju tu odluku, unatoč obvezi uvođenja eura...Također postavlja se i pitanje kako će teći prilagodba da kune više nema u našim džepovima. Pitaju se građani hoćemo li sada kada nam bude euro u džepu živjeti bolje ili gore?

Općenito, ljudi su se vrlo brzo navikli na euro. Fiksiranje tečaja tolara i eura olakšalo je na primjer u Sloveniji prilagodbu i usporedbu cijena. Odnos među njima i danas imamo na umu; zbog činjenice da osjećamo i inflaciju i više cijene u eurima, što je posebno vidljivo u posljednje vrijeme. Teško je jednoznačno reći živimo li sada u Sloveniji, bolje ili prije uvođenja eura, jer je uvođenje eura, uz nedostatke, donijelo doista i mnoge dodatne prednosti koje su se sada same po sebi razumljive. Eroziju kupovne moći ne može izbjeći niti jedna svjetska monetarna valuta, a ipak se čini da je euro još uvijek jedna od najstabilnijih na svijetu u ovom trenutku – zaključuje Irena Linasi Rogač, poduzetnica iz Slovenije koja posluje i u Hrvatskoj.

-